InspiracijaInstrukcijeADHD i učenje

Učenje s ADHD-om: Kako pomoći djetetu u školi?

  30. Rujan 2025.,    5 min. čitanja,
ADHD je neurološko stanje koje utječe na svakodnevicu, odnose u obitelji, samopouzdanje, a u konačnici i na školski uspjeh. Djeca s ADHD-om često su impulzivna, teško se koncentriraju i stalno su u pokretu, pa ih se često kritizira zbog ponašanja.
No, to je pogrešno shvaćanje – djeca s ADHD-om (nerijetko zvana i "hiperaktivna djeca") uglavnom su vrlo kreativna, brzo razmišljaju, prepuna su ideja i osjetljiva.

Umjesto da ih guramo u sustav koji ih ne podržava, treba im pomoći da pronađu način učenja koji im odgovara. Važno je pružiti im podršku kako bi naučili živjeti s načinom na koji njihov mozak radi.

Zašto je učenje tako teško za djecu s ADHD-om?

Učenje nije samo sjedenje i pamćenje lekcije za idući ispit. Da bi dijete učinkovito učilo, mozak mora obavljati više važnih funkcija – usmjeriti pažnju, organizirati informacije, kontrolirati emocije i ponašanje te planirati i izvršavati zadatke. 

Upravo su to područja u kojima djeca s ADHD-om često imaju poteškoća.
Neke uobičajene poteškoće kod djece s ADHD-om:

  • Teško im je dulje zadržati pažnju, posebno ako ih tema ne zanima.
  • Lako zaboravljaju: „Nisam zapisao/la lekciju…“
  • Teško im je mirno sjediti – tijelo im se želi kretati, čak i kad su mentalno umorni.
  • Impulzivni su – prvo djeluju, pa tek onda razmišljaju.
  • Brzo se frustriraju kad im nešto ne ide od prve.

Sve to nije rezultat lošeg odgoja niti je djetetova krivnja! Nastaje zbog neurobioloških razlika u živčanom sustavu i često je prisutno od rođenja. No, prilagodbom okoline, komunikacije i metoda učenja djetetu, njegove šanse za uspješno učenje i razvoj mogu se znatno povećati.

Što čini dobro okruženje za učenje?

Često podcjenjujemo koliko mjesto i način učenja utječu na dijete. Djeca s ADHD-om posebno su osjetljiva na vanjske podražaje – prejako svjetlo, buku televizora u pozadini ili tantrum malog brata dovoljni su da ih ometu i uznemire.
Njihov mozak ne filtrira automatski nepotrebne podražaje, pa se sve oko njih "odjednom bori za pažnju." Zato je učenje za njih i mentalni i senzorni izazov.
Zanimljivost
Djeca s ADHD‑om imaju specifične poteškoće u obradi taktilnih i vizualnih podražaja. Prema radu Rea Fulgosi‑Masnjak s Edukcijsko‑rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, djeca s disfunkcijom senzorne integracije često se opisuju kao hiperaktivna, impulzivna ili lako distraktibilna što su upravo ključni simptomi ADHD‑a

Poremećaji senzorne integracije mogu otežati savladavanje čitanja, pisanja i aritmetike te dovesti do poteškoća u učenju općenito.
Vaš je zadatak stvoriti okruženje za učenje koje podržava, a ne ometa:

🪑 Stalni kutak za učenje

 Odaberite jedno mjesto koje će služiti samo za učenje – ne za jelo, igru ili odmor. Tako će mozak povezati to mjesto s fokusom. Najbolje je imati mali stol s dobrim svjetlom, okrenut leđima prema vratima ili prometnim dijelovima doma.

🔕 Manje ometanja

 Buka je najveći neprijatelj koncentracije. Isključite televizor, stišajte zvukove u pozadini i birajte vrijeme za učenje kada je kod kuće mirnije.
Ako dijete dijeli sobu s bratom ili sestrom, nabavite slušalice s poništavanjem buke. Možete isprobati i bijeli šum – odlično pomaže ne samo kod uspavljivanja, nego i kod učenja.

✏️ Sav alat mora biti pri ruci

 Ako dijete s ADHD-om ustane po gumicu, lako će ga omesti nešto usput – igračka, žeđ, pa čak može i zaboraviti što je uopće htjelo. Zato je najbolje imati sve na jednom mjestu. Ladica ili kutija samo za pribor i materijale za učenje može puno pomoći.

Kako učiti s ADHD-om?

Jedna od čestih pogrešaka je forsiranje klasičnog načina učenja. Nije prirodno da dijete s ADHD-om mirno sjedi 45 minuta i tiho odradi sat matematike. Upravo to ih često udaljava od osjećaja uspjeha.
Sljedeće metode pomažu da učenje postane prilika za razvoj, a ne vječna borba:

"Razbijanje" zadataka

Veliki zadaci (eseji, projekti, priprema za seminarski) mogu djelovati zastrašujuće. Djeca se lako preopterete, odgađaju i gube motivaciju za učenje. Kad ih razbijete na manje dijelove, sve postaje jasnije i lakše za odraditi.

Primjer:
„Danas napiši naslov i uvod eseja, pa napravi pauzu od 10 minuta.“

„Sada napiši samo jedan odlomak. Ne mora biti savršen.“
Koristite mjerač vremena – npr. 15 minuta rada, 5 minuta pauze. Pomodoro metoda posebno pomaže djeci s ADHD-om jer daje ritam i predvidljivost.

Pozitivno potkrepljenje – fokus na trud

Djeca s ADHD-om često čuju rečenice poput: „Zašto ne paziš?“, „Opet si nešto zaboravio/la!“, „Možeš li mirno sjediti?“.

Previše takvih poruka s vremenom ruši samopouzdanje. Zato je važno svjesno davati pozitivne povratne informacije i naglašavati trud, a ne samo rezultat.

Primjer:
 „Nisi odustao/la ni kad si se uzrujao/la – to je super!“

 „Vidio/la sam da si se brzo vratio/la na zadatak kad si se izgubio/la. To je napredak!“
Možete uvesti i male nagrade – npr. ako tri dana dobro surađujete u učenju, zajedno birate subotnji program.

Učenje kroz kretanje – kada i tijelo sudjeluje

Djeca s ADHD-om često se kreću kako bi zadržala pažnju. Zabrana kretanja tijekom učenja zapravo im otežava koncentraciju. Umjesto toga, uključite kretanje u proces učenja.

Primjer:

  • Pomagala: Spinner, antistres loptica, plastelin – ako pomažu da dijete bolje prati, slobodno ih koristite.
  • Učenje uz pokret: Odbijanje lopte, skakanje dok se izgovara rima ili šetnja uz ponavljanje gradiva.

Razigrano, aktivno učenje: jer igra = pažnja

Mozak osoba s ADHD-om traži trenutnu povratnu informaciju i raznolikost. Razne interaktivne igre mogu biti savršeno rješenje za to. One ne samo da motiviraju, već i održavaju fokus, čine gradivo iskustvenim i pomažu kod dugoročnog pamćenja. 

Vrijedi isprobati online edukativne igre kao što su Kahoot ili Wordwall gdje možete čak i sami kreirati za pojedinu lekciju.

Ako pak želite limitirati vrijeme provedeno pred ekranom, odaberite druge metode:

  •  Igra pamćenja s nastavnim materijalom: Napravite kartice s, na primjer, parovima: pojam + značenje.
  •  Igranje uloga: Ako učite povijest, odglumite događaje. Mogu poslužiti i plišanci u ovoj mini "predstavi".

Bez dobrog odmora teško je održati koncentraciju sljedeći dan

Mozak osoba s ADHD-om često se teže prilagođava redovnoj rutini spavanja, što otežava fokus i učenje. Večernje i jutarnje rutine mogu pomoći održati živčani sustav uravnoteženim.
🕯️ Umirujuća večernja rutina: Isključite ekrane (TV, tablet, telefon) barem sat vremena prije spavanja jer plavo svjetlo remeti hormone sna.

📖 Smirujuće navike: Zajedničko čitanje, tiha glazba, topla kupka ili kratke vježbe disanja mogu olakšati uspavljivanje.
Jeste li znali?
Studija Saskije van der Oord i suradnika pokazala je da osmotjedni mindfulness program za djecu s ADHD-om i njihove roditelje smanjuje simptome ADHD-a kod djece te stres i pretjerane reakcije kod roditelja, a pozitivni učinci zadržali su se i nakon završetka programa 
🌞 Vježbanje i jutarnje svjetlo: Kratka šetnja, vožnja biciklom ili 10 minuta igre na otvorenom ujutro pokreću “sustav fokusiranja” mozga. Prirodno svjetlo i kretanje poboljšavaju raspoloženje, bude tijelo i um te olakšavaju učenje tijekom dana.

Niste sami

Normalno je da se ponekad umorite, čak i kad znate da vaše dijete nije “buntovno”, već jednostavno ima drugačiji mozak. Učenje s ADHD-om traži strpljenje, vrijeme i prilagodbu, što nije lako kad uz to imate posao i svakodnevne obaveze.

Ako se osjećate iscrpljeno, potražite podršku – privatni podučavatelj koji razumije ADHD može pomoći djetetu savladati gradivo, vratiti samopouzdanje i otkriti da učenje može biti zadovoljstvo, a ne stalna borba.