InspiracijaLifestyleAlergije kod djece

Alergije kod djece: Kako se nositi s njima i što savjetuju liječnici?

  9. Svibanj 2024.,    10 min. čitanja,
Mia Jozipović
Djetinjstvo je doba igre, veselja i istraživanja okoline, no pojava alergija može otežati i zakomplicirati te bezbrižne dane. U ovom članku ćemo vam pružiti sve potrebne informacije i detalje, uključujući i stručne savjete i upute iskusnih liječnika i alergologa kako biste svojim mališanima olakšali život s alergijama. 
Sadržaj

Razumijevanje alergija kod beba i djece

Alergije nastaju kada imunološki sustav djeteta preosjetljivo reagira na neku bezopasnu tvar zvanu alergen.  To uzrokuje oslobađanje kemikalija u tijelu koje stvaraju simptome poput kihanja, crvenih i suznih očiju, kožnog osipa, proljeva ili otečenog grla.

Važno je razlikovati alergije na hranu od alergija na druge tvari kako bismo pravilno identificirali i upravljali potencijalnim rizicima. 

Alergije na hranu (najčešće su to jaja, jagode, mlijeko, kikiriki…) uglavnom su vidljive kroz specifične simptome kao što su osip, svrbež, probavne smetnje, pa čak i ozbiljnije reakcije poput gušenja.

S druge strane, alergije na druge tvari mogu manifestirati širok spektar simptoma, uključujući kihanje, curenje nosa, osip i probleme s disanjem.
Irena Ivković-Jureković
Uži spec. pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije
Alergijske reakcije na hranu često se manifestiraju u ranim godinama, dok se preosjetljivost na alergene u zraku često javlja kasnije. 

Uloga imuniteta u obrani protiv alergija

U ranom djetinjstvu, imunološki sustav prolazi kroz različite faze razvoja što može utjecati na osjetljivost na alergene. 

Imunološki sustav je kao vojska koja brani vaše dijete od stvarnih opasnosti poput virusa i bakterija. Međutim, kod alergije, imunološki sustav djeteta pogrešno identificira bezopasnu tvar kao opasnost i stvara reakciju.  
Liječnica Irena Ivković-Jureković ističe da djeca koja rano razviju osjetljivost na hranu ili alergene iz okoliša imaju veću vjerojatnost za kasniji razvoj alergijskih bolesti kao što su:

  • Alergijske bolesti dišnog sustava (alergijski rinitis i astma)
  • Alergijski konjunktivitis (upala očne spojnice)
  • Alergijske bolesti kože (atopijski ekcem, kontaktni dermatitis, urtikarija i angioedem)
  • Alergije na hranu i alergijske bolesti probavnog sustava
  • Alergijske reakcije na ubode opnokrilaca (pčela, osa i stršljen)
  • Alergijske reakcije na lijekove i cjepiva
Prema istraživanju liječnica Irene Ivković-Jureković i Marte Navratil, razlog razvijanja alergije na cjepiva je prvenstveno njihov sadržaj. Primjerice, cjepiva mogu sadržavati različite sastojke koji mogu izazvati alergijske reakcije, poput bjelančevina iz kokošjeg jajeta, želatine ili aluminija. Za djecu koja su alergična na neki od sastojaka cjepiva, važno je poduzeti određene mjere opreza pri cijepljenju.

Što uzrokuje alergije kod djece?

Faktori koji mogu povećati rizik od razvoja alergija kod novorođenčadi i male djece mogu biti raznoliki, uključujući:

  • Genetske predispozicije
  • Okolišne čimbenike poput izloženosti dimu cigareta ili zagađenja zraka
  • Rane izloženosti određenim alergenima
Irena Ivković-Jureković
Uži spec. pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije
Sklonost alergiji, odnosno atopijskim bolestima je najčešće nasljedna. Atopija znači sklonost organizma da u kontaktu s alergenima reagira stvaranjem protutijela iz razreda imunoglobulina E. Ta se sklonost nasljeđuje, no ona ne znači da će se neka od alergijskih bolesti obavezno razviti. Za nastanak bolesti važan je, osim nasljedne sklonosti, i utjecaj niza čimbenika iz okoliša, osobito onih kojima smo izloženi u prvim godinama života.
Razumijevanje ovih faktora pomaže u identifikaciji djece s povećanim rizikom od razvoja alergija te omogućuje pravovremeno poduzimanje preventivnih mjera kako bi se smanjila mogućnost razvoja alergijskih reakcija.

Najčešće alergije kod djece

Alergije kod djece, posebno one koje nisu povezane s hranom, mogu biti izazovne za roditelje i liječnike jer ih je nešto teže otkriti nego alergije izazvane hranom. 

Ovo su neke od najčešćih alergija koje se mogu pojaviti kod novorođenčadi i male djece:

  • Alergija na sunce: Može uzrokovati crvenilo, osip i svrbež na koži djeteta nakon izlaganja suncu.
  • Alergija na pse i mačke: Dijete može razviti alergijske reakcije na dlaku, kožu ili pseću/mačju slinu. 
  • Alergija na hladnoću: Crvenilo, osip ili svrbež na koži nakon izlaganja velikoj hladnoći (posebice na snijegu).
  • Alergija na pelud: Peludna alergija se posebno javlja tijekom proljeća kada priroda cvate.
  • Alergija na grinje: Grinje najčešće pronalazimo u madracima, foteljama i drugim tkaninama. 
  • Alergija na prašinu: Prašina može izazvati alergijske simptome kod djece, stoga je preporuka je imati što manje tepiha i zavjesa u kući.
  • Alergija na plijesan: Djeca mogu biti izložena plijesni u unutarnjim prostorima poput kuće, škole ili vrtića, ali i na otvorenom prostoru.
  • Alergija na lijekove: Djeca mogu biti alergična i na određene lijekove kao što su antibiotici poput penicilina. Tipični znakovi uključuju osip, svrbež, oticanje ili čak teške reakcije poput anafilaksije – vrste teške alergijske reakcije koja može ugroziti život.
Irena Ivković-Jureković
Uži spec. pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije
Djeca koja imaju dijagnozu atopijskog dermatitisa imaju povećani rizik za astmu, djeca s alergijskim rinokonjunktivitisom često dobiju i astmu, a djeca koja boluju od astme u preko 80% slučajeva imaju i alergijski rinokonjunktivitis.

Simptomi alergija kod djece: Blage i teške reakcije

Simptomi alergija mogu varirati od blagih do iznimno teških. Uobičajeni znakovi alergija u dojenčadi i male djece su sljedeći:

Blage reakcije

  • Kihanje
  • Curenje nosa
  • Svrbež kože ili ekcem
  • Crvenilo i oticanje očiju
  • Želučani problemi poput grčeva ili dijareje

Teške reakcije

  • Otežano disanje
  • Osip po cijelom tijelu
  • Oticanje lica, jezika ili usana
  • Vrtoglavica ili gubitak svijesti
Ako sumnjate da vaše dijete ima alergijsku reakciju, važno je što prije potražiti liječničku pomoć. Brzo prepoznavanje i odgovarajuće postupanje mogu spasiti život.

Kako se nositi s dječjim emocijama i znanjem o alergijama?

Kao roditelj djeteta s alergijama, bitno je upravljati ne samo fizičkim aspektima alergije već i emocionalnim izazovima koji s njima dolaze. 
Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći u tom procesu:

  • Komunicirajte na prikladan način: Razgovarajte sa svojim djetetom o alergijama na način koji mogu razumjeti. Koristite jednostavan jezik i izbjegavajte medicinski žargon.
  • Smanjite strah: Alergije i medicinski testovi mogu biti zastrašujući za djecu. Ublažite njihov strah objašnjavajući proceduru na miran i razumljiv način.
  • Pomozite im da razumiju: Objasnite djetetu zašto mora izbjegavati određene alergene i kako to utječe na njegovo zdravlje.
  • Smanjite njihov strah od medicinskih pretraga: Pripremite ih za bilo kakve testove ili postupke, objašnjavajući proces i zašto je važan.
  • Naglasite pozitivne aspekte: Fokusirajte se na ono što mogu jesti i raditi, umjesto da se usredotočite isključivo na ograničenja.
  • Uključite ih u proces: Dajte im određene zadatke, npr. čitanje naljepnica s hrane (ako se radi o alergiji na hranu), dozvolite im da brišu svoje igračke od prašine te kreirajte šareni raspored u koji će se sami dodati neku ikonicu/emoji na dan kada su dobili alergiju.

Dijagnosticiranje alergija kod male djece

Dijagnosticiranje alergija kod male djece uključuje dvije metode testiranja:

  • Kožni prick testovi: Male količine alergena nanose se na kožu kako bi se provjerile alergijske reakcije.
  • Krvni testovi: Traže se antitijela na specifične alergene u krvi djeteta.
Kvalitetna mjesta gdje možete obaviti sve alergo pretrage za svoje dijete u Hrvatskoj su Alergovita i Poliklinika Helena.

Upravljanje dječjim alergijama i liječenje

Pravilno upravljanje alergijama kod beba i male djece ključno je za njihovo zdravlje i dobrobit. Sljedeće strategije vam mogu pomoći u upravljanju alergijama kod vašeg djeteta:

Izbjegavanje alergena

Identifikacija i izbjegavanje alergena važno je kako ne bi došlo do alergijskih reakcija. To uključuje izbjegavanje hrane, lijekova ili drugih supstanci koje izazivaju alergijsku reakciju.
Irena Ivković-Jureković
Uži spec. pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije
Izbjegavanje izloženosti alergenima na koje je dijete senzibilizirano i koji kod djeteta izazivaju simptome je logičan način prevencije alergijskih bolesti.

Lijekovi

Antihistaminici mogu ublažiti simptome poput curenja iz nosa, svrbeža i kihanja, dok dekongestivi mogu pomoći u pročišćenju začepljenog nosa.

U težim slučajevima mogu se propisati kortikosteroidi za smanjenje upale.

Antialergijske injekcije

Antialergijske injekcije, također poznate kao imunoterapija, mogu pomoći u izgradnji tolerancije djeteta na određeni alergen tijekom vremena.

Ovaj tretman uključuje davanje postupno većih doza alergena kako bi se imunološki sustav "naučio" da ne reagira pretjerano na određeni alergen.
Za djecu s astmom
Kontrolirane kliničke studije su potvrdile učinkovitost i sigurnost alergenske imunoterapije (AIT) u liječenju alergijske astme kod djece i odraslih. AIT može smanjiti simptome, poboljšati kvalitetu života te smanjiti potrebu za simptomatskim lijekovima.

Individualizirani plan upravljanja alergijama

Ključno je surađivati s alergologom kako biste razvili individualizirani plan upravljanja alergijama za vaše dijete. Ovaj plan treba uzeti u obzir specifične alergene, ozbiljnost reakcija i životni stil djeteta.

Na temelju toga, liječnik razvija strategije izbjegavanja alergena, lijekove koje je uvijek potrebno imati pri ruci i hitne mjere u slučaju anafilakse. Redoviti pregledi i konzultacije s alergologom važni su za praćenje napretka djeteta i prilagodbu plana prema potrebi. 

Prevencija alergija kod novorođenčadi i male djece

“Bolje spriječiti nego liječiti”, kaže stara poznata poslovica. To se definitivno odnosi i na alergije.

Postoje brojne mjere koje roditelji mogu poduzeti kako bi pomogli u prevenciji alergija kod svoje novorođenčadi i male djece. Primjerice:

Dojenje

Mlijeko sadrži imunoglobuline i druge zaštitne čimbenike koji jačaju imunološki sustav djeteta i smanjuju rizik od razvoja alergija. 

Stručnjaci preporučuju isključivo dojenje tijekom prvih šest mjeseci života. Naravno, ako je to moguće. Nemojte osjećati grižnju savjesti ako vam tijelo to ne dopušta.

Rano uvođenje alergena

Rano uvođenje alergena, kao što su jaja, kikiriki i riba, može pomoći u smanjenju rizika od razvoja alergija na hranu. 
Izlaganje djeteta tim alergenima u malim količinama u ranom uzrastu stvara jedan oblik tolerancije i minimalizira rizik od alergijskog nastanka. No, nipošto prije 12. mjeseca života!

Promjene okoliša i načina života

Promjene okoliša i čimbenika načina života također mogu igrati ulogu u prevenciji alergija i držati ih pod kontrolom.

Evo što možete učiniti::

  • Koristite hipoalergene proizvode za čišćenje i osobnu njegu.
  • Koristite antialergijske prekrivače, madrace i navlake.
  • Održavajte čistu i dobro provjetrenu kuću. Za vrijeme visoke koncentracije peludi, provjetrite kuću kratko i koristite ovlaživače zraka.
  • Perite posteljinu u vrućoj vodi kako biste uklonili grinje i ostale alergene.
  • Usisavajte kuću barem svaki drugi dan i koristite usisavače s HEPA filterom.
  • Odradite dubinsko čišćenje četiri puta godišnje (svaka tri mjeseca – po potrebi i više).
  • Redovito brišite prašinu sa svih površina i potrudite se imati što manje bespotrebnih predmeta.
  • Ako je vaše dijete alergično na kućne ljubimce, preporuka je ne imati ih. No, ako pak imate ljubimca, potrudite se da ne boravi u sobi gdje dijete spava.
Jeste li znali?
Studije dokazuju da je sve veći broj djece oboljelih od astme povezan s okolišnim čimbenicima poput urbanizacije, industrijalizacije, klimatskih promjena i onečišćenja zraka. Izloženost štetnim tvarima poput ozona, lebdećih čestica, hlapljivih organskih spojeva te sumporova i dušikova dioksida može uzrokovati simptome i pogoršati astmu te povećati rizik od respiratornih bolesti kod zdrave djece.
Svaka alergija je jedinstvena pa je savjete/smjernice potrebno prilagoditi. 

Na primjer, ako je dijete alergično na pelud, važno je napraviti temeljito proljetno čišćenje doma te izbjegavati boravak na otvorenom za vrijeme visokog sezonskog cvjetanja.

Međutim, gore navedeni savjeti imaju univerzalnu primjenu i korisni su za sve male alergičare.

Važnost dijeljenja informacija o alergijama među roditeljima

Vaše dijete je pozvalo prijatelja na igru kod kuće? U tom slučaju, nipošto nemojte zaboraviti pitati roditelje je li dijete alergično na određenu hranu poput jagoda ili kikirikija. Također je bitno znati postoji li alergija na neke vanjske čimbenike poput plijesni ili peludi što može biti važno ako planirate igru u dvorištu.

Isto vrijedi i ako je vaše dijete alergično i ide kod prijatelja na igru. Obavezno spomenite to roditeljima i ponesite lijekove koje dijete treba koristiti u slučaju da dođe do alergijske reakcije.

Također, ako organizirate dječji rođendan gdje će biti veliki broj djece, preporučujemo da napravite WhatsApp/Viber grupu gdje ćete pitati roditelje pozvane djece o eventualnim alergijama kako ne biste poslužili potencijalno opasne grickalice i slatkiše na proslavi.

Suradnja roditelja, liječnika i djeteta – Ključ za uspjeh

Dakle, dragi roditelji, iako alergijske reakcije mogu biti strašne kada se s njima prvi put susretnete, bitno je da prepoznate i naučite kako se nositi s njima kako bi svom mališanu olakšali dane.  Budite spremni reagirati i potražiti pomoć liječnika kad god je potrebno. 

Nastavite učiti i informirati se kako biste pružili najbolju podršku svom djetetu u borbi s alergijama, prenijeli mu znanje, ali i pokazali mu da alergije ne moraju spriječiti njegovo uživanje u djetinjstvu i igri.

Najčešće postavljena pitanja

Mogu li se alergije izliječiti zauvijek?

U liječenju alergijskih bolesti važno je izbjegavati uzročne alergene te propisivati lijekove koji ublažavaju simptome. Međutim, simptomatski lijekovi ne liječe suštinski uzrok alergije. Jedina dostupna terapija koja može modificirati tijek bolesti je alergenska imunoterapija (AIT). 

AIT se primjenjuje obično nakon 5. ili 6. godine života i traje najmanje 3 godine. Postiže se specifična tolerancija na alergen, a dugoročni učinci su značajni, ističe liječnica Irena Ivković-Jureković.

Je li moguće razviti nove alergije tijekom života?

Da, moguće je. Razvoj alergija u odrasloj dobi može se pripisati različitim čimbenicima. Genetska predispozicija igra važnu ulogu, kao i izloženost novim alergenima, promjene u imunološkom sustavu, utjecaj stresa te promjene hormona. 

Često je kombinacija ovih čimbenika ono što dovodi do pojave alergijskih reakcija kod odraslih osoba.

Mogu li se simptomi alergija pogoršati tijekom određenih godišnjih doba?

Da, simptomi alergija mogu se pogoršati tijekom određenih godišnjih doba. Na primjer, u proljeće se povećava koncentracija peludi u zraku, što može izazvati pogoršanje simptoma alergijskog rinitisa (alergijske upale nosne sluznice) i alergijskog konjunktivitisa (upale očne spojnice) kod djece osjetljive na pelud. 

S druge strane, u jesen su češće alergijske reakcije na pelud korova, poput peludi ambrozije. Osim peludi, različiti alergeni mogu biti prisutni u različitim godišnjim dobima, poput plijesni u vlažnim uvjetima ili grinje u suhim i toplim uvjetima, što također može utjecati na pogoršanje simptoma alergija.

Postoji li veza između alergija i drugih zdravstvenih problema?

Ne nužno, no određena istraživanja pronalaze poveznice. Primjerice, prema jednom istraživanju, znanstvenici tvrde da nedostatak vitamina D može povećati rizik od alergija, dok s druge strane, prekomjerne količine vitamina D mogu imati isti učinak. 

Stoga je važno održavati optimalnu razinu vitamina D u tijelu, pratiti je redovito te prilagođavati unos dodataka prehrani i izlaganja suncu prema potrebi.
Podijelite ovaj članak

Preporučeno za vas
Dom bez alergija: Moć dubinskog čišćenja
Pročitati više
Savjeti za proljetno čišćenje i organizaciju doma
Pročitati više
Separacijska anksioznost kod djece: Kako je uspješno prevladati?
Pročitati više